SINDROM KARPALNOG TUNELA

SINDROM KARPALNOG TUNELA

Fizio GP - sindrom karpalnog tunelaKarpalni tunel je uski prolaz omeđen ligamentima i kostima na bazi šake, u kojem se nalazi živac medianus i tetive. Živac medianus kontrolira senzacije na dlanu u području palca i kažiprsta, inervira male mišiće šake koji su odgovorni za pokrete navedenih prstiju.

Budući da nema puno slobodnog prostora u karpalnom kanalu, bilo kakvo oticanje okolnog tkiva može vršiti pritisak na živac, smanjiti ili blokirati provodljivost živca uzrokujući pritom sindrom karpalnog kanala. Javlja se tri puta češće javlja u žena nego muškaraca i to obično u osoba starijih od 45 godina.

UZROCI SINDROMA KARPALNOG TUNELA

Faktori rizika za razvijanje sindroma karpalnog kanala su prekomjerna tjelesna težina ili radno mjesto na kojemu se stalno koriste ruke (npr korištenje odvijača, korišteje miša i tipkovnice).

Također može biti uzrokovano ozljedom, zadržavanjem tekućine tijekom trudnoće, problem sa štitnjačom, dijabetes, reumatoidni artritis…

SIMPTOMI SINDROMA KARPALNOG TUNELA

Utrnutost, trnci i osjećaj žarenja su najćešći simptomi koji se osjećaju u području palca, kažiprsta, srednjaka, te dijelu prstenjaka koja gleda prema palcu. Također seFizio GP - sindrom karpalnog tunela mogu javiti i oštri bolovi u podlaktici. Simptomi mogu biti blagi ili trajati samo kratko vrijeme a obično se pogoršavaju noću ili rano u jutro. Ponekad se simptomi smire nakon što se razgiba ili koristi ruku, ali se mogu vratiti kasnije tijekom dana.

Dugotrajni simptomi dovode do slabljenja mišića šake, promjene boje kože, trajnog oštećenja živca, padanja predmeta zbog slabijeg osjeta ili otežanog izvođenja svakodnevnih pokreta.

Dijagnosticira se kliničkim pregledom liječnika prisustvo tipičnih simtoma, može se vidjeti atrofija mišića palca ili opća slabost stiska šake i određenim testovima, ultrazvučnim pregledom, elektromiografijom- mjerenje provodljivosti živca.

LIJEČENJE SINDROMA KARPALNOG TUNELA

Ovisno o težini simptoma daju se lijekovi za smanjenje bola, odmor ili imobilizacija ako je potrebno, fizikalna terapija a samo u težim slučajevima operativno liječenje. Ako radimo na kompjuteru treba optimizirati položaj ručnog zgloba i šake.

Od fizikalne terapije može se koristi krioterapija (led), elektroterapija, ultrazvuk, kineziotaping, razne vježbe (npr. neurodinamika živca) ovisno o individualnim potrebama.

RADOST U POKRETU

Način na koji radimo utječe na vaš dobro proveden dan u svakodnevnoj igri života, obitelji, poslu, hobijima i sportu. Radost i lakoća pokreta rezultat je dobro planirane i provedene terapije s bezbolnim i ugodnim tehnikama, aktivnim vježbama i vrhunskom aparaturom.

Javite nam se