Zanimljivosti

Neuroni

Čitav živčani sustav građen je od živčanih stanica – neurona.

Neuron ili živčana stanica je osnovna jedinica živčanog sustava i najkompliciranija je u ljudskom organizmu. Naš živčani sustav se sastoji od oko 6 milijardi međusobno povezanih neurona. Pogledajte crtani film o  neuronima, kako izgledaju i kako se spajaju u neuronsku mrežu.

Zabava mijenja život i navike na bolje

Vjerujemo da je najbolji način za promjenu ljudskih navika na bolje ako to rade zabavljajući se.

.

Zabava mijenja raspoloženje, popravlja dan i održava zdravlje

Pogledajte i zamislite se tamo.

Svirajuće stepenice

 

Čista okolina


 
Zabavni silazak
 
Uživanje u muzici

Motivacija žena 

.

Plasticitet mozga

Plasticitet mozga je sposobnost centralnog nervnog sistema da se adaptira ili promijeni kao odgovor na neko oštećenje ili neku promjenu potrebe okoline kao i na ciljane vježbe.

Neuroanatom Jill Bolte Taylor imala je mogućnost koju priželjkuje još nekoliko neuroznanstvenika: Jedno jutro, shvatila je da ima masivni moždani udar.  Kad se dogodilo- osjećala je kako njen mozak gubi jednu po jednu funkciju, govor, pokret, razumijevanje- razmišljala je i sjeća se svakog momenta.

Ovo je snažna priča o našem mozgu kako nas on definira i kako nas povezuje sa svijetom i međusobno jedan s drugim.

.

Mišići

Mišići su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima više od 500, a zajedno s  kostima oni pokreću ljudsko tijelo. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa muškaraca u prosjeku je oko 15% veća od one u žena.

.

Kosti

Kosti su organ s mnogobrojnim funkcijama, koji raste i mijenja se tijekom čitavog života. U ljudskom tijelu nalazi se otprilike 206 kostiju, a uz malo truda svakoj od njih možemo pomoći da ostane zdrava i da nas dugo služi.

.

Osteoporoza

Osteoporoza je najučestalija metabolička bolest koja zahvaća kosti. Očituje se smanjenom gustoćom koštanog tkiva, promjenama mikroskopske građe koštanih gredica te povećanom sklonošću prijeloma. Osteoporoza se najčešće javlja kod žena u menopauzi, budući da je njezin razvoj usko vezan uz smanjeno izlučivanje spolnih hormona. Smatra se da je osteoporozom u Hrvatskoj zahvaćeno gotovo 50% žena te 16% muškaraca starijih od 50 godina, što je čini bolešću kojoj se treba posvetiti s posebnom pozornošću. Postoji mnogo čimbenika koji utječu na razvoj osteoporoze, a osim već spomenutog smanjenog izlučivanja spolnih hormona, u tu listu ubrajamo nedostatan unos vitamina D i kalcija, nedovoljno kretanje, pušenje, neke lijekove te genetiku. Osteoporoza nosi visoki rizik od loma kralježnice, dok je prijelom kuka zbog svojih komplikacija značajan uzrok smrti pogođenih osoba. Osteoporozu možemo dijagnosticirati denzitometrijom i pretragama krvi, a unatoč mnogobrojnim danas dostupnim načinima liječenja, najvažnija je njezina prevencija u vidu hormonskog nadomjesnog liječenja nakon menopauze, prestanka pušenja, pravilne prehrane i redovite tjelovježbe.

Nekoliko savjeta kako kosti održati zdravima:

Unosite svakodnevno preporučene količine kalcija

Hrana bogata kalcijem uključuje mlijeko i mliječne proizvode, suhe smokve, zeleno povrće, ribu te razne žitne pahuljice i napitke s ‘pojačanim’ sadržajem kalcija.

Podjednako je značajan dovoljan unos vitamina D 

Vitamin D je topljiv u mastima, stoga ćemo ga često naći u raznim uljima.

Osim hranom, vitamin D možemo proizvesti u koži i sunčanjem, stoga ne zaboravite redovito (ali i razumno!) izlaganje suncu.

Bavite se tjelovježbom!

Prestanite konzumirati alkohol i pušiti, počnite se zdravo hraniti!

Provjerite koliki je Vaš rizik za osteoporozu kako biste se što prije suočili s eventualnim problemom osteoporoze.

.

Drugi mozak- trbuh

     Trbuh-svemir u središtu tijela. Upravo tim dijelom , dugo smatranim prozaičnom nakupinom iznutrica, upravlja “drugi mozak”. Probavni trakt obavija 100 milijuna živčanih stanica-više nego što ih se nalazi u kralježničnoj moždini. Taj splet  živaca, često nazivan “enteralni živčani sustav”, zaokuplja pozornost sve većeg broja znanstvenika:oni na njega gledaju kao na pandan središnjici smještenoj u lubanji. Jer “trbušni mozak” proizvodi neuroprijenosnike i reagira na psihoaktivne droge. Funkcionira dijelom neovisno i odašilje u mozak mnogo više signala nego što ih iz njega prima. Može oboljeti i razviti vlastite neuroze. Osjeća, sudjeluje u razmišljanju, sjeća se -i dopušta nam da donosimo odluke intuitivno , “iz trbuha”.

Utvrđena je zapanjujuća biološka sličnost na staničnoj razini između cerebruma i abdominalanog mozga. Poput središnjice u lubanji i trbušni mozak pravi je majstor istančana utjecaja. Između razuma i spontanih odluka iz trbuha ne postoji proturječje nego međusobno nadopunjavanje.

Oduvijek su ljudi svih kontinenata i kultura naslućivali – sjedište svih osjećaja nalazi se u središtu tijela. Svoju slutnju pretočili su u riječi smišljajući izreke u kojima su trbuh proglašavali  pupkom svijeta ili simbolom života,u središtu tijela, gdje nam pri velikom uzbuđenju lepršaju leptirići, a od sreće i radosti blago nas prolaze trnci. Tamo gdje intuitivni osjećaji dovode do zadovoljavajućih odluka. Tamo gdje se očituju negativne posljedice preopterećenosti, gdje srdžba sjeda na želudac, gdje strah uzrokuje podrhtavanje a osjećaj gađenja pojačava se sve dok ne dovede do povraćanja.

Peristaltički refleks ili “zakon crijeva” kaže nam da crijeva valovitim pokretima mišića guraju sadržaj uvijek u istom smjeru, od oralnog prema analnom. Znanstvenici su dokazali da za taj fenomen nije potrebna veza sa središnjim živčanim sustavom, to znači da su za to odgovorni živci unutar utrobe- lokalni živčani mehanizam.

Podjela sive tvari događa se još za vrijeme razvoja zametka: prilikom formiranja neuralne cijevi i neuralnog grebena, dio živčanih stanica biva obuhvaćen lubanjom , a ostatak se smješta u trbušnu šupljinu i ostale dijelove tijela. Zbog čega se živčane stanice sele u trbušnu šupljinu? Neurofiziolozi kažu da je to zato što ne možemo baš sve uskladištiti u glavi.

Najveća nakupina živčanih stanica izvan glave obavlja mnogo više od nadgledanja probavnog procesa, koji je sam po sebi iznimno složen. Za 75-godišnjeg životnog vijeka kroz probavni sustav  prođe više od 30 tona hrane i 50.000 litara tekućine koju treba analizirati, odvojiti potencijalne opasnosti i otrove te izvršiti pretvorbu energije.

Drugi mozak jamči preživljavanje tijelu i duši.On je izvor psihoaktivnih tvari koje su usko povezane s raspoloženjem-poput serotonona, dopamina i opijata. Tu se proizvode i benzodiazepini, kemikalije zahvaljujući kojima lijekovi poput valiuma imaju smirujuće djelovanje na organizam. Znači da trbuh na više načina hrani mozak u lubanji.

Posljedice kriznih situacija poput bolova ili straha od ispita ljudi osjećaju i u srednjem dijelu tijela: kada središnjica smještena u glavi svjesno ili nesvjesno detektira opterećenje nastalo zbog napetosti i straha, obraća se preko specijaliziranih imunoloških stanica smještenih u crijevima svojim trbušnim satelitima. Oni pak ispuštaju upalne tvari poput histamina, koji aktiviraju živčane stanice probavne cijevi i potiču ih na reakciju te one na posljetku uzrokuju stezanje mišićnih stanica. Rezultat su grčevi i proljev.

Abdominalni mozak najbolje  uči dok je mlad. Jer poput cerebruma nastavlja sazrijevati i nakon rođenja; najmanje prve 3 godine života traje oblikovanje i razvoj. “Doživljaji” koje crijeva prožive u ranom djetinjstvu mogu utjecati na “osobnost” obaju mozgova. Izraženi ili dugotrajni strah ne ostavlja tragove samo u glavi nego i u probavnom traktu. Znači li to da tjeskoba i strah dolaze iz crijeva? Znanstvenici kažu da u tome ima puno više istine nego što se može egzaktno dokazati. Rezultati pokazuju da a se u trbušnom mozgu skriva “jezgra depresije” i da se u trbuhu “generiraju raspoloženja. Kao što mučni osjećaj gladi i ugodna zasićenost svjesno utječu na nečije raspoloženje, tako si možemo predočiti i intenzivnost nesvjesna utjecaja na našu svakodnevicu.

Abdominalni mozak i ostali tjelesni podražaji imaju utjecaj ne samo na naše osjećaje nego i na naš razum. U području prednjeg moždanog režnja postoji područje na kojem se očituje trenutačno stanje organizma, svojevrsni detektor svega što se odvija od glave  naniže, pogotovo u trbuhu. Taj tjelesni monitor prati predodžbe i misli i obilježava ih kao ugodne ili neugodne, takvi somatski markeri predstavljaju osnovu za donošenje odluka. Pomažu u razmišljanju i navode odluke u određenom smjeru. Ako su za to zadužena područja mozga uništena, ljudi unatoč visokoj inteligenciji nisu sposobni donositi odluke, osjećaji im više ne mogu ništa savjetovati.

U skladu s tim emocije nisu ništa drugo doli srž naših životnih iskustava zapisanih u tijelu, pohranjena ponajprije u trbušnim reakcijama. Svaki put kad se crijeva stegnu ili kada odašilju neuroprijenosnike, svi se podaci preko vagusa prosljeđuju prema gore. U mozgu se oblikuju u osjećaj slabosti ili ushićenosti, umora ili živahnosti, u dobro ili loše raspoloženje.

U tako velikoj količini živčanih vlakana koja povezuju trbušni mali s velikim gornjim mozgom vidi se korelat između ljudskih trbušnih osjećaja i intuicije. Ona nastaju kao posljedica međudjelovanja dvaju prisno povezanih mozgova. Kao rezultat znanstvenici pretpostavljaju postojanje “banke sjećanja i osjećaja” u cerebrumu, u kojoj se prikupljaju sve reakcije podaci prispjeli iz trbuha.

Prodiranje snažnih osjećaja u svijest ima biološko opravdanje i smisao, što ljudi bolje upamte strah ili radost, to će im idući put biti lakše donjeti ispravnu odluku.

Postoji još niz pitanja na koja treba odgovoriti ali već su danas svi stručnjaci za trbušni mozak uvjereni da znaju odgovor na jedno: da , u trbuhu postoji mudrost.

Preuzeto iz: Geo, 02/2008

fizikalna terapija i rehabilitacija

fizioterapija moždani udar

problemi kralježnice skolioza parkinsonova bolest bolovi zglobovi koljena rijeka

fizikalna terapija i rehabilitacija

fizioterapija moždani udar

problemi kralježnice skolioza parkinsonova bolest bolovi zglobovi koljena rijeka

fizikalna terapija i rehabilitacija fizioterapija moždani udar problemi kralježnice skolioza parkinsonova bolest bolovi zglobovi koljena rijeka

fizikalna terapija i rehabilitacija fizioterapija moždani udar problemi kralježnice skolioza parkinsonova bolest bolovi zglobovi koljena rijeka

EnglishItaly