Najčešći uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kralježnice, no moramo isključiti i ostale mogućnosti. Dijagnoza je postavljena nakon anamneze, kliničkog pregleda, i rendgenološke obrade vratne kralježnice, a rjeđe su potrebni CT (računalna tomografija), MR (magnetska rezonanca) i EMNG (elektromioneurografija) gornjih ekstremiteta.

Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stijenci prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice pa govorimo o Syndroma cervicale (bolni sindrom vratne kralježnice). Ukoliko se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i povraćanje tada to nazivamo Syndroma cervicocephale (cervikocefalni sindrom). Bolovi se mogu širiti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima i duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o syndroma cervicobrachiale (cervikobrahijalnom sindromu).

U akutnoj fazi, kad su bolovi intenzivni, a vratna kralježnica ukočena, cilj liječenja je smanjenje bolova i popuštanje mišićnog spazma, te ukoliko je moguće povećanje pokretljivosti.

Liječnik može propisati analgetike i/ili nesteroidne protuupalne lijekove za smanjenje bola i upale ili  miotonolitike i sedative za popuštanje mišićnog spazma. Nekad je potrebno kraće mirovanje u mekom ovratniku (Schantzov ovratnik) a lokalno  se primjenjuje hladni oblozi ili masaža ledom (kriomasaža) i razne kreme koje hlade i smanjuju osjetljivost živaca i tako ublažavaju bolove.

Ovisno o opisanim simptomima mi najčešće počinjemo sa određenim vrstama vježbi koje se mogu primijeniti već u akutnoj fazi (PNF,  Emmett…), potpuno su bezbolne, katkada radimo indirektno tako da uopće ne diramo bolno područje  a rezultat je smanjenje bolova i napetosti bolnog područja. Primjenjujemo i elektroterapiju (TENS,laser, ultrazvuk, magnetoterapiju….) sve u smislu smanjenja simptoma. Svakodnevno dolazi do poboljšanja, veće pokretljivosti pa prilagođavamo terapiju, dodajemo masažu ili neke druge tretmane.

Nastavljamo s raznim konceptima vježbi ovisno o procjeni a neke od njih kao što su Mulligan i McKenzie djeluju na uzrok nastanka problema tj. na mobilnost malih zglobova kralježnice čime se dobiva bolja prokrvljenost, smanjenje glavobolja, vrtoglavica ili trnjenja te pravilnije držanje. Pri kraju tretmana radimo na jačanju mišića da bi dobiveno stanje zadržali duže razdoblje.

U toku tretmana educiramo pacijenta o pravilnom držanju, korištenju valjkastog jastuka  pri spavanju, i eventualno mogućim korekcijama radnog mjesta. Ovisno o dobivenim rezultatima dajemo preporuku za svakodnevno vježbanje ili redovni dolazak svaka 2 tjedna na masažu i/ili vježbe za održavanje dobivenog stanja.